PUTOVANJE AUTOMOBILOM

Jadranska pustolovina

Vožnja po predivnoj hrvatskoj obali

Zemljopisni položaj i raspored Hrvatske može vas ugodno zbuniti. Uputite se prema blještavoj jadranskoj obali i pogledajte trag koji su Mletci ostavili u sjajnim bijelim kamenim kućama i zelenim zasunima. Skrenite u unutrašnjost, prema živahnom glavnom gradu Zagrebu i, dok se vozite kroz lijepe habsburške gradiće, mogli biste pomisliti kako se Austro-Ugarsko Carstvo nije raspalo. A u istarskim maslinicima i šumama bogatima tartufima osjeti se više nego tračak Toskane.

Ako želite jedinstveno hrvatsko iskustvo, malo što se može mjeriti s prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Plitvička jezera, očaravajućim skupom 16 tirkiznih jezera koja se u bezbrojnim slapovima i potocima prelijevaju jedno u drugo. Nalaze se na samo dva sata vožnje od Zagreba, od kojih se prvom polovicom puta vozite po relativno novom autoputu. Ako želite otkriti malo austro-ugarske povijesti, navratite u Karlovac i prošećite baroknim trgovima te se odmorite u sjeni stabala u jednom od mnogih kafića.

Kada se ponovno vratite na autoput E71, brzo ćete se približiti slovenskoj granici prije lijevog skretanja na autoput A1. Dok možete, uživajte u dvotračnom autoputu jer ćete nakon otprilike 20 km voziti po jednotračnim cestama, a vožnja će postati opuštena, poput mirnih sela kroz koja prolazite. Polja kukuruza i žita sjaje se na suncu dok vijugate uz stara seoska imanja. U daljini se naziru brežuljci plavičastih šuma, a cesta se uskoro počinje zavijati i penjati pod sjenom borova.

Kada prođete znak dobrodošlice u 300 kvadratnih kilometara velik Nacionalni park Plitvička jezera, koji se nalazi i na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine, šume postaju gušće. To je znak da se morate zaustaviti u jednom od četiri hotela ili dva kampa u nacionalnom parku, ili samo da obratite pažnju na znakove na kojima piše „Sobe – rooms – zimmer”, a koji vas upućuju prema nekolicini neformalnih pansiona. Ako putujete ljeti, morate unaprijed rezervirati.

Kada platite ulaznicu (od 55 do 110 kuna, ovisno o godišnjem dobu) slobodni ste istraživati prirodnu raskoš Plitvičkih jezera, sazdanih od ogromnih nakupina vapnenca. Taj je ekosustav toliko osjetljiv da su dopušteni samo električni vlakovi i brodovi, dok drvene staze povezuju mnoga donja jezera i prolaze pored spektakularnih vodopada.

Ljeti može biti dosta kaotično, stoga gledajte izbjeći gužvu vožnjom brodom preko jezera Kozjak i istražite mirnija gornja jezera. Ako se nađete na jako udaljenim mjestima, možda ćete vidjeti tragove mrkih medvjeda i divljih vukova.

Nakon nekoliko dana u hrvatskom zaleđu uputite se prema obali. Ako ste odvažni i imate nekoliko dana viška, vozite se 615 km po Jadranskoj magistrali E65, od Rijeke do granice s Crnom Gorom. To je jedna od najljepših obalnih cesta na svijetu, ujedno je i jedna od najsporijih, zbog jednotračne ceste koja vijuga iznimno nepravilnom jadranskom obalom. Ako vozite dvotračnim autoputom A1, uštedit ćete vrijeme, no je li to zabavno?

Jadranska magistrala počinje u Rijeci, gradu u Kvarnerskom zaljevu, koji se nalazi uz istarski poluotok. Kada se probijete kroz riječko predgrađe, zabljesnut će vas jadransko plavetnilo. Priviknite se: ono će vam odvlačiti pozornost tokom gotovo cijelog putovanja. Na trenutke cesta nekoliko kilometara zavija u pusta brda prije no što se opet spusti uz obalu.

Primamljivo je napustiti magistralu i prijeći preko mosta na otok Krk, koji se sa susjednim otokom Cresom natječe za titulu najvećeg hrvatskog otoka. 85 km južno, u Jablancu, trajekti prevoze ljude (i automobile) na predivan otok Rab, zaobilaznica koja se isplati ako ste raspoloženi za opuštenu hrvatsku odiseju. Do njega se nalazi otok Pag poznat po izvrsnom i ukusnom siru (paški sir), janjetini koja je hranjena začinskim travama i ludim noćnim klubovima koji su smješteni na plaži Zrće. No pripremite se: pred vama je još više od 500 km.

Uskoro je pred vama moćna planina Velebit i Nacionalni park Paklenica, gdje iskusni penjači i planinari stoje u redovima nadajući se usponu na oštre vrhove. Magistrala prelazi preko Masleničkog mosta, omiljenog mjesta za bungee skokove, te se približava lijepom gradu Zadru. Sada se nalazite u Dalmaciji te se vozite prema Šibeniku i obližnjem Nacionalnom parku Krka, još jednom hrvatskom čudu prirode koje samo čeka da ga netko istraži. No prije toga prolazite pored Tisna, malog ribarskog sela koje je postalo veliki hit za ljubitelje festivala zahvaljujući festivalima Garden Festival, Soundwave, Electric Elephant i Stop Making Sense.

Ako se ne zaustavite i ne zalutate ulicama srednjovjekovnog Trogira, vaša sljedeća postaja trebala bi biti Split. Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, jedna je od najboljih luka za posjete otocima. Redovni trajekti voze za otmjen Hvar, izoliran i miran Vis te za Brač, sa jednom od najprepoznatljivijih plaža u zemlji, plažom Zlatni rat u obliku slova V.

Dok vam se planina Biokovo približava slijeva, stižete na Makarsku rivijeru, hrvatsku verziju španjolske obale. Makarska je rivijera prepuna ljudi, užurbana i glasna, ali ima duge i zavijene šljunčane plaže uz borove šume. Vrijedi se okupati na plaži u Brelima.

Cesta kod Ploča ulazi u unutrašnjost i prati kanale koji sačinjavaju Dolinu Neretve. Ubrzo cesta ulazi u Bosnu i Hercegovinu, te nakon 10 km ponovno ulazi u Hrvatsku, stoga pripremite putovnicu i budite spremni na gužve na graničnom prijelazu.

Približavate se kraju, no dalmatinska vam obala može odvući pažnju na različite načine. Dok cesta prelazi poluotok Pelješac (dom nekih od najboljih hrvatskih vina), prolazi primamljivo blizu selu Mali Ston u kojem se uzgajaju najbolje kamenice u zemlji. Isto tako, i ovdje se nalazi nekoliko otoka koji plijene pažnju: Otoci Korčula, raskošno zeleni Mljet i Elafitski otoci.

Kada stignete u Dubrovnik i prošetate njegovim srednjovjekovnim zidinama, zaslužili ste baciti se u more na gradskoj plaži Sv. Jakova. Pokušajte pronaći malo energije da biste istražili divno selo Cavtat (i tamo se nalaze plaže) prije no što dođete do crnogorske granice – i sljedećeg poglavlja.

TRIESTE